Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Tamara Lipnjak Novosti, Programi, Škole Komentirajte

Nakon više od pola godine pandemije još se uvijek nismo vratili u poznatu svakodnevicu te se pomalo navikavamo na izvanredno stanje.

Međutim, neizvjesnost kada će pandemija završiti, boravak na zatvorenom prostoru, ograničenje druženja i osjećaj nedostatka kontrole nad situacijom učinili su svoje.

Briga o mentalnom zdravlju sada je važnija no ikada i vrijeme je da i mentalnoj higijeni posvetimo jednaku pažnju kao i onoj tjelesnoj.

Ovaj mjesec se pitamo:

Kako pomoći djeci i mladima da se uspješno nose s izazovima svakodnevice tijekom pandemije?

Kako jačati otpornost i očuvati zdravlje – i to ono mentalno?

U blogu pročitajte zašto je priroda glavni saveznik u nastojanju da u zdravom tijelu očuvamo zdrav duh.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Što je zapravo mentalno zdravlje?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje je

stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, nosi se s uobičajenim stresovima života, može raditi produktivno i doprinositi svojoj zajednici.“

Dakle, kao i fizičko zdravlje, ono je više od samog odsustva bolesti.

Ono je fundamentalno za našu sposobnost razmišljanja, osjećanja, međusobnog odnošenja i uživanja u životu.

Na samo mentalno zdravlje osobe u određenom trenutku utječu društveni, psihološki i biološki faktori.

U našem mentalnom i emotivnom stanju puno je nijansi od zdravlja do bolesti, a ono što se raznim metodama intervencije i promocije mentalnog zdravlja želi postići je psihološka dobrobit i optimalno funkcioniranje.

Koje su najčešće poteškoće s mentalnim zdravljem s kojima se mladi susreću?

Svatko se povremeno susreće s teškoćama i krizama koje utječu na naše funkcioniranje u svakodnevnom životu.

Adolescencija je po sebi izazovan period u kojem mladi prolaze fizičke, psihičke i socijalne promjene koje moraju savladati i pronaći svoje mjesto u svijetu odraslih.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, na globalnoj razini pola svih poteškoća s mentalnim zdravljem javljaju se do 14. godine života.

Loše mentalno zdravlje rizični je faktor za daljnji razvoj i često ima dugoročne posljedice na život mladih.

Naime, povezano je s rizičnim ponašanjem uključujući samoozljeđivanje, konzumaciju duhana, alkohola i droga, rizično seksualno ponašanje i izloženost nasilju. Također, posljedice zanemarenih poteškoća s mentalnim zdravljem sežu u odraslu dob i ometaju optimalno fizičko i mentalno funkcioniranje i vođenje ispunjavajućeg života.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da između 10 i 20 % mladih od 10 do 19 godina diljem svijeta pati od neke vrste poteškoća s mentalnim zdravljem te da većina ne bude dijagnosticirana niti liječena.

Na globalnoj razini, najčešći poremećaji u mentalnom zdravlju mladih su:

  • Emocionalne poteškoće: depresija, anksioznost, iritabilnost, frustracija ili ljutnja
  • Poteškoće u ponašanju kod djece: ADHD, poremećaji u ponašanju
  • Poremećaji u prehrani: anoreksija, bulimija i neumjereno jedenje
  • Psihoze: halucinacije i deluzije
  • Samoranjavanje i samoubojstvo
  • Rizično ponašanje: korištenje cigareta, marihuane, alkohola i drugih droga, rizično seksualno ponašanje, nasilno ponašanje

Što mladi moraju naučiti o mentalnom zdravlju?

Zdrave navike za održavanje dobrog mentalnog stanja u odraslosti razvijaju se tijekom adolescencije.

U to ubrajamo:

  • Zdrave navike spavanja
  • Redovito fizičko vježbanje
  • Razvoj vještina nošenja s poteškoćama, rješavanja problema i socijalnih vještina
  • Učenje kako se nositi s emocijama
  • Razvoj socijalnih mreža i podrške od strane obitelji, škole i šire zajednice

Osim razvoja zdravih navika, posebno u vremenu dugotrajnog stresa ili kriznih situacija kao što je pandemija, važno je na svakodnevnoj razini pronalaziti načine za opuštanje i brigu o sebi.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Kako zaštititi mentalno zdravlje društva?

Briga o mentalnom zdravlju u društvu podrazumijeva ne samo tretman osoba koje su oboljele od mentalnih bolesti, već i zaštita i promocija mentalnog zdravlja svih nas.

Brojna međunarodna tijela u svojim preporukama i strategijama razvoja (npr. Zelena knjiga o mentalnom zdravlju Europske komisije i Globalni ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda) uviđaju važnost promocije i zaštite mentalnog zdravlja svih njegovih članova za razvoj društva.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako sve možemo brinuti o mentalnom zdravlju na razini društva, a to su između ostalog:

  • Programi intervencije u ranom djetinjstvu
  • Programi podrške razvoju djece i mladih
  • Aktivnosti koje promoviraju mentalno zdravlje u školama

Koja je uloga škole u zaštiti mentalnog zdravlja?

Ako želimo uspješno zaštititi i promovirati mentalno zdravlje u našim zajednicama, ključno je da to ne ostane samo u domeni zdravstvenih ustanova, već da snage ujedine škole, obitelji i organizacije koje rade s mladima u slobodno vrijeme.

Upravo škola kao odgojno-obrazovna ustanova koja obuhvaća svu djecu i mlade može igrati ključnu ulogu za postizanje uspjeha. Bilo da je kroz nastavne jedinice, izvannastavne aktivnosti ili izvanškolske projekte – učenici tijekom svojeg odrastanja i u skladu sa svojom dobi moraju učiti kako njegovati vlastito mentalno zdravlje.

Zaštita mentalnog zdravlja odvija se kroz dvije vrste aktivnosti: promocijom i prevencijom.

Promocija mentalnog zdravlja provodi se aktivnostima koje jačaju snage i kompetencije pojedinca, ali i društvenih i okolinskih uvjeta koji podržavaju njegovu dobrobit.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Prevencijom se pak nastoje smanjiti rizični čimbenici koji mogu pogodovati razvoju teškoća s mentalnim zdravljem i jačati zaštitni faktori.

Neke od karakteristika učinkovitih školskih programa promocije mentalnog zdravlja su:

  • Dugoročne intervencije od nekoliko godina koje započinju s najmlađom djecom
  • Uključivanje svih školskih dionika i roditelja u proces
  • Usredotočenost na razvoj vještina
  • Podrazumijeva osim promjena u ponašanju i stjecanja znanja i promjene stavova, uvjerenja i vrijednosti

U usporedbi s kontrolnim skupinama, kod učenika koji su prošli neku vrstu programa za pozitivno mentalno zdravlje pokazuje se razvoj njihovih emocionalnih vještina i stavova, bolji školski uspjeh i smanjenje rizičnih ponašanja. (Antolić, Novak, 2016)

Kako mladima pružiti podršku?

Cilj promoviranja mentalnog zdravlja i prevencije je osnaživanje pojedinca kako bi bolje upravljao vlastitim emocijama, pronalazio alternative rizičnom ponašanju, razvio otpornost na krizne situacije i izgradio socijalne mreže koje pružaju podršku, objašnjava Svjetska zdravstvena organizacija.

Kako kao osoba koja radi s mladima, nastavnik ili učitelj možemo pružiti podršku?

Počnimo od razgovora.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

1.     Prakticirajte aktivno slušanje

Izgradnja kvalitetnih i bliskih odnosa ključan je faktor otpornosti.

U razgovoru s učenicima dajte im priliku da se izraze. Ne prekidajte ih i nemojte davati savjete.

Pokušajte svojim riječima sažeti što su rekli i dati im na taj način do znanja da ih slušate, razumijete i imate suosjećanja.

2.     Razgovarajte o emocijama

Kako bi adolescenti mogli prepoznati vlastite emocije, potreban im je vokabular da ih imenuju.

Razgovarajte o emocijama s mladima i stvorite za to sigurnu atmosferu. Za uspješnu komunikaciju potrebna je autentičnost.

3.     Razgovarajte o metodama nošenja sa stresom

Pitajte ih da razmisle o nečemu što bi mogli napraviti da se osjećaju bolje.

Što im je pomoglo u prošlosti kada su se osjećali pod stresom ili u strahu? Što bi sada mogli napraviti? Tko bi im mogao pomoći? Kojim aktivnostima bi se mogli baviti da im bude bolje?

Podijelite s njima i vaše metode nošenja sa stresom u svakodnevici.

Mladima koji se u novoj svakodnevici u pandemiji bore sa dosadom ili pak stresom možete predložiti sljedeće

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Zašto je boravak u prirodi tako dobar za mentalno zdravlje mladih?

Ne skrivamo da smo mi u Outward Boundu veliki ljubitelji prirode i da radno i slobodno vrijeme najradije provodimo okruženi planinama, šumom, morem ili rijekama.

Bilo da smo sami ili u grupi, priroda nam pruža mogućnost odmora od gradske svakodnevnice i istovremeno stimulira naša osjetila i poziva nas na pustolovinu.

Što je to u boravku u prirodi što ga čini tako osvježavajućim i potiče da se još danima kasnije osjećamo bolje?

Zašto biste vaše učenike trebali povesti na pustolovinu u prirodi?

1.     Važnost fizičke aktivnosti

Kao što navodi Outward Bound Trust, brojna istraživanja ukazuju na povezanost fizičke aktivnosti i zadovoljstva životom. Fizička aktivnost smanjuje osjećaj stresa i potiče lučenje endorfina koji čine da se osjećamo dobro.

Razgovarajte sa svojim učenicima o tome, ne samo na satu tjelesnog.

Na Outward Bound programu, svaki će dan biti prepun raznih aktivnosti – trčanja, razgibavanja, planinarenja, sportskog penjanja, posjeta špilji ili jednostavno igranja. Sve ove aktivnosti polaznike će izazvati i pogurati granice njihove snage, izdržljivosti i ustrajnosti.

2.     Druženje, prijateljstva i pripadanje

Aktivnosti i pustolovine u prirodi povezuju mlade.

Kada smo suočeni s novim, fizički i mentalno izazovnim situacijama u kojima ne možemo sakriti vlastite slabosti i u kojima smo primorani surađivati – povezujemo se s ljudima oko nas.

U samo nekoliko dana Outward Bound programa polaznici se često bolje upoznaju i dublje povežu  nego što su to uspjeli tijekom nekoliko mjeseci boravka u školi. Ta prijateljstva važan su ishod samog programa koji ih prati i u budućnosti.

“Naučio sam paliti logorsku vatru, postaviti bivak, penjati se na planinu i još mnoštvo drugih stvari, ali ono najbitnije je što sam naučio cijeniti sebe i ljude u grupi. Isti ti ljudi koji su mi na početku bili potpuni neznanci na kraju su mi postali prijatelji.”Petar, 16

3.     Povezanost čovjeka i prirode

Boravak u prirodi stimulira naša osjetila – mirisima i zvukovima zemlje i zraka, fantastičnim pogledima s vrhunaca, dodirom stopala o tlo i okusom večere skuhane na vatri.

U prirodi osjećamo da smo dio nekog većeg sustava:

naša tijela trebaju hranu i vodu koji dolaze iz prirode, otpad koji proizvodimo moramo zbrinuti, a putovanje od jednog do drugog mjesta zahtijeva energiju.

Suočavanje s prirodom doista donosi osjećaj poniznosti, ali i povezanosti sa svijetom koji nas okružuje.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

4.     Odmor od tehnologije

Svi smo u svakodnevici pretjerano stimulirani konstantnom interakcijom s tehnologijom. Život bez tehnologije i slobodno vrijeme bez zaslona postali su nezamislivi.

Pitajte samo pripadnike Generacije Z.

Učenici danas imaju kraću sposobnost zadržavanja pažnje i lošiju koncentraciju, a s prekomjernim i nekritičkim korištenjem društvenih mreža dolazi i uspoređivanje s nerealnim slikama tuđih života i manjak samopouzdanja.

Redovit odmor od tehnologije poboljšava našu koncentraciju i sposobnost kreativnog razmišljanja.

Na Outward Bound programu, polaznici sve elektronske uređaje ostavljaju na sigurnom mjestu u našem edukacijskom centru. Višednevni program u prirodi za polaznike je pravi digitalni detoks.

Pitate se kako se mladi nose s pravilom „bez distraktora“?

Pročitajte iskustvo naše polaznice Proljetne pustolovine!

5.     Pustolovina i nova iskustva važan su dio odrastanja

Neke stvari ne mogu se naučiti iz knjige niti se mogu prepričati. Mogu se samo iskusiti. Pustolovine su jedne njih.

Doživljaj, uzbuđenje, rizik i konačno uspjeh – sve su to intenzivna iskustva koja ostavljaju svoj utisak na mladoj osobi.

Jedino pomičući vlastite granice mladi mogu uvidjeti za što su sve zaista sposobni.

Doživljaj autentične pustolovine pokazuje im da imaju kontrolu nad svojim odlukama i životima, a to razvija zdravo samopouzdanje i čini ih snažnijima da se ulove u koštac s izazovima života.

Mentalno zdravlje mladih – okrenimo se prirodi!

Outward Bound programom polaznike želimo naučiti da uvijek dalje istražuju, da aktivno traže nova iskustva i da učenje vide kao priliku da život iskuse u potpunosti.

Zaključak

Tijekom vremena karantene koju smo proveli zatvoreni u svoja četiri zida razumjeli smo prije svega da nam za osjećaj sreće i zadovoljstva životom treba puno više od hrane i pića, doma, topline i pristupa neograničenom sadržaju na internetu:

nedostajala su nam druženja, sloboda, priroda, kretanje i doživljaji.

Pandemija nam je prizvala u svijest koliko je važno brinuti o mentalnom zdravlju u svakodnevnom životu, a posebno u vremenima krize.

Aktivan boravak u prirodi izvrstan je način na koji istovremeno njegujemo svoje fizičko i mentalno zdravlje.

Programima iskustvenog učenja u prirodi mlade želimo naučiti da koriste taj svima dostupan i moćan resurs.

Izlaženjem iz zone komfora spoznaju da mogu više nego što su mislili da mogu i da koristeći vlastite snage i suradnju i podršku grupe uvijek mogu pronaći izlaz i iz naizgled bezizlazne situacije.

Za kraj vas pitamo:

Primjećujete li promjene u emocionalnom stanju učenika otkad je počela pandemija?

Kako mislite da bismo kao društvo trebali odgovoriti na porast poteškoća s mentalnim zdravljem kod mladih?

Izvori:

Antolić, B., Novak, M. (2016):  „Promocija mentalnog zdravlja: Temeljni koncepti i smjernice za roditeljske i školske programe“, Psihologijske teme, 25(2), str. 317-339.

Još bi vas moglo zanimati

Podijelite članak s prijateljima!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *