Tamara Lipnjak /
15/06/2022 /
- Odrasli/
Kako prestati misliti?
Mnogi od nas su se to pitali u posljednje dvije godine, koje, koliko su bile i monotone, toliko su nam stvarale anksioznost, strah od propuštenog vremena, ali i od nepredvidljive budućnosti.
U tom periodu, dijelom intuitivno, dijelom jer je bila jedina opcija, okrenuli smo se više boravku, i druženju u prirodi.
I dok je to iznimno pozitivan ishod za koji se nadamo da će nam ostati zdrava navika i u budućnosti, pitamo se:
Može li nam i u kojoj mjeri priroda biti saveznik u razvoju samosvijesti?
U ovom blogu saznaj:
- Što je samosvijest
- Koja je razlika između samosvijesti i samopouzdanja
- Kako se razvija samosvijest
- Koja je uloga drugih u razvoju samosvijesti
- Kako ti boravak u prirodi može pomoći da bolje upoznaš sebe
Što je samosvijest?
Pitanje samosvijesti je tema odavna zanimljiva filozofima, psiholozima, sociolozima i umjetnicima.
Spoznaj sebe – savjet je iz klasične antike koji nam i danas zvuči aktualan. Jer, da bismo bili uspješni i sretni moramo znati što nam je važno, koji su naši ciljevi i želje, što nas pokreće, ali i kako se krećemo svijetom i u njemu djelujemo.
Klasična teorija samosvijesti socijalnih psihologa Duval i Wicklund tvrdi da mi nismo isto kao i vlastite misli, već smo mi mislioci, oni koji mogu promatrati te iste misli.
Na svoje misli i ponašanje možemo obraćati pažnju ili pak ne. Kada na njih obraćamo pažnju, uspoređujemo svoje djelovanje s vlastitim kriterijima ispravnosti, tj. provodimo samo–evaluaciju. (Ackerman, 2020)
Psiholozi Fenigstein, Scheier i Buss (1975 u Tomić, Tomić, Pavić, 2020) istražujući samosvijest zaključili su da se ona pojavljuje u tri različita aspekta koja su blago ili nimalo međusobno povezana:
- Privatna samosvijest označava iskustvo samospoznaje putem introspekcije, razmišljanja o sebi, pokušaja shvaćanja sebe i obraćanje pažnje na vlastito raspoloženje.
- Javna samosvijest jest praćenje svoje samoprezentacije, svog izgleda i što drugi misle o nama.
- Socijalna anksioznost jest samosvijest koju doživljavamo na razini negativnih emocija koje mogu biti povezane s pozornošću drugih, govorom pred grupom ili osjećaja srama.
Razlika samosvijesti i samopouzdanja
Prema obiteljskom terapeutu Jesperu Juulu samosvijest je naš unutarnji stup, naš doživljaj sebe i znanje o sebi, ali i osjećaj da vrijedimo bez obzira na to što postižemo.
Juul je smatrao da je zdrava samosvijest temelj zdravog samopouzdanja, ali ne i obrnuto.
Samopouzdanje gradimo na temelju osjećaja uspjeha i kompetencije, na koje smo već od najranije dobi usmjereni od društva.
Dok je samopouzdanje koje je građeno isključivo na temelju vlastitih uspjeha krhko, osjećaj vlastite vrijednosti kao ljudskog bića, bez obzira na vanjske okolnosti, čini nas otpornima i pomirenima sa sobom.
Uz zdravu samosvijest i osjećaj vlastite vrijednosti iz uspjeha ili neuspjeha u nekom području ne donosimo zaključak o našem cijelom biću. (Juul, 2006 u Kolimbatović, 2018)
Iz iskustva “teško mi je obavljati zadatke u Excelu” uz zdravu samosvijest nećemo zaključiti “glup sam” niti “loša sam u svom poslu”, već da nam je korištenje tog programa nešto novo i zahtjevno. A uz način razmišljanja koji podržava rast ćemo prihvatiti stav da uz vježbu ne samo da ćemo svladati program, nego ćemo razvijati i svoje digitalne kompetencije.
Ali, dio je samosvijesti i biti spreman preispitati se i uvidjeti ne samo vlastite jake, već i one slabije strane. Suočeni s neuspjehom ili kritikom možemo reagirati defenzivno, tražiti izgovore, ili kriviti druge, ili pak pokušati sagledati vlastitu ulogu što objektivnije. (Davis, 2019)
Kako se razvija samosvijest
Koliko dobro u usporedbi s drugim ljudima misliš da se poznaješ i svjestan/-na si sebe?
Istraživanja psihologije T. Eurich pokazala su da većina ljudi ipak nije toliko samosvjesna koliko misli da jest, budući da smo skloni o sebi razmišljati u boljem svjetlu nego o drugima i suditi sebi prema vlastitim mislima i namjerama, a ne prema vidljivom ponašanju. (Razzetti, 2019)
O sebi trebamo biti spremni uvijek dalje učiti, ne samo jer smo kompleksna bića, već i zato što se mijenjamo s iskustvima koje stječemo.
Poznavati svoj karakter, osjećaje i želje stvara odmak od doživljaja situacije i promatrajući se, možemo prevenirati da nas emocije obuzimaju.
Na taj način možemo hladnije glave donositi bolje odluke. (Razzetti, 2019)
Uloga drugih u razvoju samosvijesti
Dok neki mislioci začetke samosvijest smatraju nama urođenima, drugi, poput filozofa George H. Meada i Johna Deweya samosvijest vide kao rezultat naše interakcije s okruženjem, posebno drugim ljudima. (Madzia, 2015). Naš govor tijela velikim dijelom učimo promatrajući i oponašajući druge, a taj govor ima, kao i onaj verbalni, svoj sadržaj i značenje.
U odnosu s drugima otkrivamo po čemu se razlikujemo i što nam je zajedničko, kakvu reakciju dobivamo na ono što govorimo i kako se ponašamo.
Sami sebe ne vidimo, ne čujemo se kako nas drugi čuju.
I dok naša samosvijest i poštovanje ne bi trebaju počivati samo na potvrdi drugih, ipak nam ljudi koji nas okružuju mogu ukazati na stvari o nama koje nam promiču.
Kada nam suradnici, ali i prijatelji, članovi obitelji i romantični partneri daju povratnu informaciju, vrijedi ih poslušati otvorenog uma. Ali i tada se treba podsjetiti da je to samo dojam i perspektiva jedne osobe, nipošto apsolutna istina o nama.
Kako u odrasloj dobi možemo razvijati samosvijest?
Razvoj samosvijesti zahtijeva samo-refleksiju, tj. promatranje samog sebe, svojih misli, emocija, reakcija i ponašanja. Budući da se u svakodnevici snalazimo većinu vremena pomoću našeg autopilota koji se sastoji od naših uvjerenja o sebi i svijetu, za to nam treba mir i nepodijeljena pažnja.
Psihologinja Tchiki Davis preporučuje šetnju, pisanje dnevnika, vježbe mindfulness-a, meditaciju i općenito fokus na ono što se događa u trenutku, pa i pomno slušanje drugih.
U razvoju samosvijesti može ti pomoći i fokus na tijelo. Više puta dnevno, posebno kada te snađe nervoza ili tjeskoba, možeš zastati na trenutak, skenirati osjećaj u tijelu od glave do pete i pitati se:
U kojem točno dijelu tijela upravo osjećam napetost?
Isto tako, i emocije možeš promatrati kao nešto što ti se događa, što doživljavaš. Tehnika kojom možeš spriječiti da te preplave i da djeluješ “mimo svoje volje” je imenovanje emocija kada osjetiš da nadolaze. (Razzetti, 2019)
Pokušaj identificirati:
Koju točno emociju sada osjećam?
Zbog čega je sada osjećam?
5 razloga zašto bi ovog ljeta trebao/-la zaroniti u sebe
Zašto smo se odlučili posvetiti ovaj blog temi samosvijesti?
Zato što te pozivamo da nam se ovog ljeta pridružiš na programu koji služi upravo tome da putem pustolovine u prirodi naučiš više o sebi.
Naš ljetni Outward Bound program za odrasle ne zove se bez razloga Dive Into Yourself:
1. Zato što ćeš imati priliku doživjeti nešto lijepo bez da razmišljaš kako će to izgledati na Instagramu
Na OBC programima polaznici prvi dan odlažu svoje mobitele na sigurno u edukacijski centar gdje ostaju sve do povratka s ekspedicije.
Osam dana predaha od vijesti iz „stvarnog svijeta“ ne samo da će ti dati priliku biti u trenutku s ljudima koji te okružuju, doživjet ćeš i sebe u drugom svjetlu.
Zahvaljujući društvenim mrežama, svoju smo samoprezentaciju, a s njome i javnu samosvijest i socijalnu anksioznost, prenijeli iz neposrednog okruženja u online svijet putem kojeg možemo doseći puno veću publiku i od nje dobiti odobravanje – ili ignoriranje.
Vrijeme u prirodi bez mobitela prilika je ponovo upoznati sebe kroz vlastiti, neposredni doživljaj.
Moći ćeš promatrati što se događa u tebi i oko tebe s ciljem samospoznaje, bez razmišljanja o tome koliko neki doživljaj ili pogled vrijede pažnje na Instagramu.
2. Zato što ćeš otkriti i pomaknuti svoje fizičke granice
Naše tijelo je hardware koji nosi naš um i emocije. Putem osjetila upoznajemo svijet oko sebe, ali i ono što se događa u našoj unutrašnjosti.
I poznavanje svojeg tijela i kako njegova različita stanja utječu na naš um, raspoloženje i ponašanje dio su znanja o sebi.
OB program jest i treba biti fizički zahtjevan. Želimo da svatko na programu iskusi izazov, ali ne zbog uobičajenog imperativa da uvijek treba “brže, jače, bolje”, već zato da putem izazova i pronalaska načina kako ga riješiti bolje upoznaš sebe.
Da, želimo te ohrabriti da iskusiš da kada misliš da više ne možeš, obično možeš još malo.
Ali, želimo te i naučiti prepoznati svoje potrebe i što ti treba za uspješno suočavanje s izazovnim situacijama.
Je li to podrška i ohrabrenje drugih?
Je li to tišina i vrijeme za sebe?
Možda nešto sasvim treće.
3. Zato što ćeš napokon dobiti vrijeme za sebe i potpuno smiriti misli i um
Vjerojatno znaš koliko je um i nakon kratke šetnje u nekom gradskom zelenilu smireniji, kao da su se misli same od sebe malo razbistrile. Zamisli onda kakav je osjećaj nakon 8 dana provedenih u nekim od najnetaknutijih krajeva naše zemlje.
Nakon intenzivnih aktivnosti u prirodi, navečer te očekuje vrijeme za osobnu refleksiju i razgovor u grupi o danu.
Osim što na taj način svaki dan sve bolje savladavate izazove ekspedicije u grupi, u tom razgovoru saznaješ i kako se tvoj doživljaj situacije i viđenje toga što se dogodilo može razlikovati od tuđih. Koja je tvoja percepcija sebe i svog ponašanja, a kako su ga vidjeli drugi?
Pred kraj programa vrijeme je i za jednu posebnu poslasticu:
Solo.
Solo može trajati i do 24 sata. Za to se vrijeme nakon nekoliko dana odvajaš od grupe i instruktora i prepušten/-a si samo svojim mislima i prirodi oko sebe.
Za vrijeme Sola možeš ležati, odmarati, spavati, meditirati, razmišljati ili pisati. Što god ti u tom trenutku treba.
4. Zato što ćeš saznati koliko je lako sprijateljiti se kroz pustolovinu
Opremu i hranu treba podijeliti po ruksacima, odmah po dolasku na program. Kako se orijentirati u grupi od 12 ljudi kada imate jednu kartu i kompas? Treba složiti i bivke u kojima ćete spavati svaku večer i to tako da ostanete suhi.
Pri sportskom penjanju na stijeni, instruktor će vam pokazati kako se penje i osigurava, ali i jedno i drugo ćete raditi s osobama iz grupe. Strancima do prije nekoliko dana.
Nekima je upravo ovo najveći izazov na programu.
Voditi i biti vođen. Izraziti svoje mišljenje pred grupom ljudi, i svoje potrebe. Pokazati strah i umor. Pružiti pomoć.
Izgledati potpuno prirodno. Ne vidjeti se danima u ogledalu.
Upravo društveno okruženje grupice ljudi u zajedničkoj pustolovini u prirodi daje ti priliku vidjeti da samo uz iskren razgovor, poštivanje međusobnih potreba i dogovaranje može vladati suradnja i zadovoljstvo.
I da uz uzbudljive trenutke puno brže od stranaca postajemo prijatelji i osjetimo pripadanje nego li u užurbanoj, nezainteresiranoj svakodnevici.
5. Zato što ćeš iskusiti slobodu odlučivanja i prihvaćanje vlastitih pogrešaka
Na OB programu instruktori su tu da osmisle glavu i rep programa i odgovorni su za sigurnost polaznika. Ipak, unutar tih okvira, polaznicima dajemo slobodu odlučivanja o tijeku njihove ekspedicije.
Osjećaj donošenja odluke koja se tiče i drugih ljudi, u potpuno novoj i nepoznatoj situaciji može biti vrlo izazovna.
Ipak je većina nas navikla na život unutar okvira svakodnevnice i društvenih hijerarhija. U školi i na fakultetu su nastavnici zadavali tempo, na radnom mjestu odgovaramo nadređenom.
Donošenja odluka i užitak postizanja cilja vlastitim trudom i snagom, ali i prihvaćanje svojih pogrešaka i njihovih posljedica, zajedno s iskustvom refleksije i feedbacka grupe moćni su alati za razvoj samosvijesti.
Za kraj
Važnost razvoja samosvijesti leži u tome da pomoću nje donosimo bolje odluke, efikasnije komuniciramo, imamo samokontrolu i zadovoljniji smo sobom.
Znamo prepoznati i razvijati vlastite jake strane i nositi se sa onim slabijima.
Svjesni smo svojih vrijednosti i prema njima postavljamo vlastite ciljeve.
Znaš one dogovore s prijateljima:
Ovog ljeta ćemo napokon otići na nekoliko dana u planine. Idemo na Velebit, živjet ćemo robinzonski, družit ćemo se po cijele dane, ili pak biti svaki u svom filmu. Odmorit ćemo se od svijeta, pobjeći od svakodnevice.
Možda već postoji i neka Whatsapp grupa u kojoj sanjarite zajedno o tom mnogima najdražem dobu godine.
I onda krene malo po malo – netko ne može dobiti godišnji, drugi se ipak ne može odreći odmora u apartmanu na obali, trećeg je strah samostalno u planine.
Prepusti logistiku i opremu nama.
Ti donesi odluku.
