Odgajanje za slobodu – kako poticati tinejdžere na odgovornost

Kada se prisjetite svojih tinejdžerskih dana – kakve osjećaje to pobudi?

Sjećate li se užitka u druženju s prijateljima i prvim izlascima? Strepnje od neuklapanja u društvo? Nedostatka samopouzdanja? Neshvaćenost roditelja zbog različitih pogleda na svijet? Uzbuđenja zbog novostečenih sloboda?

Odrastanje nikad nije bio lak zadatak.

I obiteljski odnosi često se nalaze na kušnji kada se djeca pretvore u tinejdžere, a zatim i mlade odrasle. Unutarnja borba mlade osobe koja traži vlastiti identitet i mjesto u društvo često zabrinjava roditelje koji samo žele da njihovo dijete bude sretno.

Ali, neupitno je da se, kako bismo odrasli i postali sposobni voditi odgovoran samostalni život moramo odvojiti od roditelja.

Već smo pisali o tome kako se samostalnost razvija u školi na prijelazu iz razredne u predmetnu nastavu i do kraja obaveznog obrazovanja.

U ovom blogu želimo se pozabaviti i razvojem samostalnosti tinejdžera unutar obitelji i pitanjem koja iskustva tijekom odrastanja pomažu u razvoju odgovornosti i prihvaćanju slobode.

Kada je pravo vrijeme za osamostaljivanje?

Prema podacima Eurostata iz 2021. godine, Hrvatska je, nakon Portugala, europska zemlja u kojoj se mladi najkasnije odseljavaju iz roditeljskog doma, i to sa prosječno 33 godine – 31,8 za žene i čak 34,9 za muškarce! Prosječna dob mladih Europljana kada sele od roditelja je nasuprot tome 26,5 godina.

Također je zanimljiv podatak da, u europskom prosjeku, mladići sele od roditelja u prosjeku skoro dvije godine kasnije od djevojaka, a što je viša prosječna dob osamostaljivanja, to je veća razlika među spolovima.

Iako je lako kriviti visoke troškove stanovanja i nisku kupovnu moć za ovako kasno osamostaljivanje – možemo se zapitati postoje li i drugi faktori koji utječu na to da mladi u Hrvatskoj toliko dugo ostaju s roditeljima.

U interpretaciji podataka Eurostata ukazuje se na povezanost niskog udjela radne aktivnosti populacije od 15 do 29 godina i kasnijeg osamostaljivanja. Opsežno istraživanje o obiteljskim okolnostima mladih u Hrvatskoj (Potočnik, 2017) objašnjava da mladi kao najvažnije razloge ostanka u obiteljskom domu navode da:

• si ne mogu priuštiti da odsele,
• štede za bolji početak samostalnog života,
• kasnije kreću u život s partnerom, i
• žele udobnost doma bez odgovornosti koje iz toga slijede (što je navelo čak 21% ispitanika).

Odlazak mlade osobe iz roditeljskog doma jedan je od ključnih trenutaka koji označavaju prijelaz u odraslost.

Često je povezan uz obrazovanje, zaposlenje ili useljavanje s partnerom. Ali u svim slučajevima sa sobom nosi povećanu odgovornost za vlastitu svakodnevicu – planiranje, nabavku i pripremu hrane, održavanje čistoće životnog prostora, upravljanje novcem i zarađivanje, a možda i najizazovnije – organizaciju vlastitog vremena.

Da će udobnosti biti manje kada se odsele od roditelja je neizbježno. Ali ne bismo li im trebali slati poruku da je možda ipak vrijedno samoodređenog života?

(Ako ne vjerujete nama, možda vam iskustvo osamostaljivanja jedne mlade osobe zvuči uvjerljivije).

Obiteljske i vlastite vrijednosti

 “Središnja važnost obitelji u oblikovanju svakog pojedinca ispunjava se kroz prijenos  vrijednosti, stavova, znanja i vještina, a obitelj je i prva točka socijalnog uključivanja, odnosno uključivanja nove osobe u šire društvo.” (Potočnik, 2017)

Pa iako je obiteljsko okruženje toliko određujuće za svakog pojedinca, nitko nije samo proizvod svoje obitelji. Svaka osoba tijekom odrastanja, a posebno tijekom adolescencije otkriva vlastiti identitet, tražeći što je autentično njegovo, a što je neprimjetno preuzeo od najbliže okoline.

I to odvajanje, koliko god može biti teško za roditelja, je oslobađajuće za mladu osobu koja iskušava prvi put svoju slobodu i pronalazi glas koji odražava njenu nutrinu. A odrastranje ne znači da se veza između roditelja i kćeri ili sina gubi, već da samo poprima nov oblik.

Sapere aude – doslovno ‘usudi se znati’, ili pak “usudi se misliti” – Kantova krilatica prosvjetiteljstva poziv je mladima da se hrabro koriste vlastitim razumom.

Jer samo poznavanjem sebe i preispitivanjem svijeta oko sebe mogu živjeti život koji je stvarno njihov, zdrav i ispunjen.

Odgajanje za slobodu

Reformska pedagogija poput Montessori pravca već desetljećima zauzima stav da je sloboda cilj odgoja. A do nje se dolazi odgojem koji omogućuje i potiče samoaktivnost.

I na Outward Bound programu stvaramo okruženje koje potiče na aktivnost polaznika, pruža im odgovarajuću razinu podrške kako bi u slobodi mogli rasti sa svakim novim izazovom.

Ipak, sloboda u okviru društva uvijek podrazumijeva i svijest o slobodama drugih i vlastitoj odgovornosti. Zato pripremanje mladih na samostalnost podrazumijeva i razvoj sljedećih vještina:

1.   Preuzimanje odgovornosti

Iako od srednjoškolca možemo očekivati visoku razinu odovornosti i samostalnosti, ipak smo svjesni toga da se adolesceni nalaze u periodu intenzivnog proživljavanja i istraživanja svog unutarnjeg svijeta, ali i testiranja vanjskih granica.

Prijelaz u odraslost podrazumijeva preuzimanje sve većih odgovornosti, ne samo za vlastiti život, već i za zajednicu u kojoj živimo – obitelj, škola ili fakultet i radno mjesto.

U obiteljskom životu odgovornost se može poticati jasno postavljenim očekivanjima i direktnim posljedicama ako se ona ispune ili ne ispune.

A kao što je obiteljska svakodnevica ispunjena obvezama poput kupovine i pripreme hrane, pranje suđa ili pospremanja, tako i ekspedicija zahtijeva odgovorno obavljanje zajedničkih zadataka tijekom kojih je svačiji doprinos važan za složno funkcioniranje grupe.

2.   Spremnost na doprinos grupi i podjelu rada

Koliko se borite sa svojim tinejdžerom oko obavljanja svačijeg dijela kućanskih poslova? Kada se od njih ne očekuje da redovito sudjeluju u kućanskim poslovima i prezimaju odgovornost za obavljanje svojih zadataka, teško je da će biti svjesni koliko je truda potrebno za samo održavanje funkcionirajuće svakodnevice i koliko roditelji posla obavljaju za njih.

Na našim ekspedicijama polaznici podijeljeni u timove svaki dan preuzimaju drugi zadatak koji je važan za cijelu grupu. U prirodi, bez komfora civilizacije, očito je koliko treba truda uložiti u uspješnu svakodnevicu i koliko je svačiji doprinos vidljiv i važan.

Osim duha avanture, imaju priliku iskusiti i stvarno zajedništvo u kojem brinemo jedni o drugima.

3.   Strpljenje i trud

Upravo sposobnost toleriranja frustracije omogućuje nam da postižemo vlastite ciljeve i ne odustajemo kada je teško. Intezivan emocionalni i socijalni razvoj koji adolescent prolazi, prati i razvoj mozga što omogućuje razvoj samokontrole i realne procjene situacije.

Uz realno sagledavanje situacije znamo procijeniti koliki je udio naše odgovornosti u nekom ishodu, a koliko je bilo sreće ili nama naklonjenih okolnosti. Na taj način ne gledamo na sebe kao žrtve i ostajemo prizemni akteri u vlastitom životu.

A višednevni boravak u prirodi je savršen način da naučimo da se trud i odgoda zadovoljstva itekako isplate – najbolji pogledi pucaju s vrhova koje smo osvojili vlastitom snagom.

4.   Poznavanje i prihvaćanje tijela

Testiranje i upoznavanje granica tijekom tinejdžerstva povezano je i s promjenama tijela s kojima se tada borimo, a kod mnogih ta borba za prihvaćanje traje još duboko u odraslu dob.

Koliko bi bilo lakše odrastanje kad bismo već kao mladi odrasli znali paziti na tijelo, osluškivati njegove potrebe za snom, pravom prehranom, fizičkom aktivnosti i svježim zrakom? Jer na taj način jačamo i svoju otpornost – onu fizičku i mentalnu.

Bez ogledala i šminke, u intenzivnim aktivnostima kao što je višednevno planinarenje s ruksakom ili sportsko penjanje na stijenu, možemo primijetiti snagu i izdržljivost tijela – ne samo njegovu estetiku.

5.   Pripadanje i sposobnost autentičnog razgovora

Uz udaljavanje od roditelja, adolescenti se sve više približavaju vršnjacima, čije odobravanje predstavlja jedino relevantno priznanje.

Društvene mreže i online komunikacija te odnose ne olakšavaju, već stvaraju izoliranost uz privid toga da nismo dovoljno lijepi, zabavni, opušteni ili kreativni kao što su drugi.

Osjećaj pripadanja i ljubavi prema poznatoj Maslowljevoj teoriji osnovna je ljudska potreba.

A oni se ne mogu u potpunosti doživjeti online. I iako razgovor oči u oči može biti težak – posebno generacijama koje su propustile dvije godine škole i odrastanja uživo – socijalne vještine se uče iskustvom i refleksijom.

Zato uvijek i kažemo da je glavna aktivnost na Outward Bound ekspediciji večernji krug, Trenutak kada nas magija vatre spontano navede na introspekciju i dijeljenje svog unutarnjeg svijeta s ljudima koji nas okružuju.

6.   Samopouzdanje

Za pravu slobodu potrebna je vjera u vlastite sposobnosti. Kako bismo bili učinkoviti, ona treba biti utemeljena na realnoj slici o sebi i svojim kompetencijama. A kako steći realnu sliku nego putem raznih iskustava i razmjene dojmova  s onima koji nas u tome prate?

Osim toga, “preživljavanje” u prirodi uči nas oslanjati se na vlastite snage i snalažljivost i daje uvid u to da samostalnost nije toliko naporna koliko se možda unaprijed čini.

Pustolovina koja omogućuje odrastanje

U svim kulturama pronalazimo okvir jedne zajedničke priče, mit o junačkom putovanju (engl. Hero’s journey). Zapravo se radi o ritualu prijelaza koji obilježava odlazak u nepoznato, kako bi kroz suočavanje s brojnim izazovima junak stekao uvide o sebi i svijetu, i naposlijetku mudrost i sreću.

Što nam taj mit govori o odrastanju?

Za rast i sazrijevanje potrebni su nam izazovi, izlazak iz zone komfora. Osim što nas nova iskustva, razgovori i razmjena s različitim ljudima obogaćuju, kroz njih učimo i o sebi, o svojim vrijednostima i ciljevima. A tinejdžerstvo je prijelazni period kada su nam te teme posebno važne.

Iskustvo sigurnosti u nepoznatom okruženju donosi uvid da unutar sebe nosimo resurse pomoću kojih se možemo uloviti u koštac s brojnim izazovima života.

Zašto smo ovaj blog posvetili slobodi i samostalnosti?

Pa zato jer nam se često s oduševljenjem javljaju roditelji da im se djeca nakon programa čine nekako zrelija, smirenija i samostalnija.

Isto tako se događa da smo tijekom programa u svakodnevnoj komunikaciji s roditeljima i izvještavamo ih o tome što se događa na programu, snalazi li se njihovo dijete i je li dobro. Ponekad dobijemo i iskrenu povratnu informaciju u kojoj priznaju koliko im je teško bilo dok je dijete bilo bez mobitela na programu i nisu bili u svakodnevnoj komunikaciji.

I nemojte nas razumjeti krivo, potpuno razumijemo roditeljsku brigu za sigurnost djeteta koje je možda prvi put samo u nepoznatom okruženju s novim ljudima (i još k tome spava u bivku na otvorenom!).

Ali nažalost vas moramo razočarati:

vaši tinejdžeri zaista uživaju u prirodi s vršnjacima, bez mobitela, u donošenju odluka i njima povjerenoj odgovornosti da se izmjenjuju u vođenju grupe.

A dojam da su samostalniji nakon što se vrate doma potječe od toga da su zaista iskusili da mogu više nego što su mislili da mogu.

Dopustite im da provedu praznike bez mobitela

Adolescencija je jednako utjecajan koliko i izazovan period života.

Pandemija je dodatno otežala ostvarenje potrebe za slobodom, druženjem i istraživanjem unutarnjeg i vanjskog svijeta. Ekrani su još više zamijenili komunikaciju licem u lice u generaciji koja je odrasla u virtualnoj i fizičkoj stvarnosti paralelno.

Iako vam se kao roditeljima možda čini da vas vaš tinejdžer sve manje treba, ipak predstavljate i dalje njihov glavni izvor stabilnosti i podrške u životu. Imajte povjerenja u temelje koje ste postavili i nemojte se plašiti njihove slobode.

Dopustite im da provedu vrijeme u prirodi, u pustolovini u kojoj nema mobitela, ali je zato dan ispunjen zajedničkim aktivnostima.

Otpuštanjem djetetu dajemo do znanja da vjerujemo da je sposobno.

LITERATURA

• Bašić, S. (2011). Modernost pedagoške koncepcije Marije Montessori. Pedagogijska istraživanja, 8 (2), 205-214. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/116671
• Potočnik, Dunja (2017) Obiteljske okolnosti mladih // Generacija osujećenih. Mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća / Ilišin, Vlasta ; Spajić Vrkaš, Vedrana (ur.). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2017. str. 31-73 (Dostupno na: https://www.bib.irb.hr/919807/download/919807.Obiteljske_okolnosti_mladih.pdf)
• https://www.tesa.hr/naucite-svog-tinejdzera-odgovornosti/
• https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/