Tamara Lipnjak /
28/05/2020 /
- Mladi/
Ako čitate ovaj blog, vjerojatno ste već upoznati s brojnim dobrobitima iskustvenog učenja u prirodi za razvoj mladih ljudi.
Kada se spominju pozitivni učinci ovih programa, obično se navode sljedeća tri aspekta:
- Razvoj karaktera: povećanje samosvijesti i samopouzdanja te pokazivanje razumijevanja i suosjećanja prema drugima
- Predvodništvo: sposobnost postavljanja ciljeva i inspiriranja i vođenja drugih; sposobnost surađivanja, komunikacije, rješavanja problema i konflikata
- Služenje zajednici: društvena odgovornost i odgovorno ponašanje prema okolišu te želja za pomaganjem
Međutim, postoji još jedan aspekt iskustvenog učenja u prirodi koji predstavlja važnu priliku za učenje i koji obično na kraju programa bude jedna od stvari za koje polaznici navode da su im se najviše svidjele:
Digitalni detoks.
Iako im se u unaprijed čini pomalo zastrašujuće provesti nekoliko dana bez mobitela i svih drugih elektronskih naprava, naše polaznike potičemo da prihvate i ovaj izazov.
Pročitajte u ovom blogu zašto je povremeni digitalni detoks toliko dobar za polaznike (i za vas) da ga mnogi mladi i nakon povratka u svakodnevicu nastave redovito provoditi.
Generacija Z i digitalne tehnologije
Učenici koji pohađaju naše programe pripadaju tzv. generaciji Z – mladi rođeni od 2000. godine pa nadalje. Glavna karakteristika ove generacije koja ih razlikuje od svih prethodnih je da su rođeni u svijet koji je potpuno povezan Internetom i gotovo svi važni aspekti njihovih života – komunikacija, druženje, zabava i informiranje – su digitalizirani.
Za razliku od generacije njihovih roditelja i starijih braće i sestara, oni nisu svjedočili digitalnoj revoluciji niti poznaju svijet bez Googlea ili društvenih mreža.
Za učenike generacije Z, Internet nije samo mjesto zabave, već i učenja i obrazovanja.
Stoga je razumljivo da se današnji učenici izvrsno služe digitalnim uređajima i sudjeluju u kreiranju online sadržaj te na taj način istražuju vlastitu kreativnost ili isprobavaju prve poduzetničke korake.
Komunikacijske navike u digitalnom svijetu
Način na koji svi mi danas komuniciramo uvelike je uvjetovan našim interakcijama s pametnim telefonima i drugim elektronskim uređajima.
Mladi koji su odrasli u digitalnom svijetu velik dio svoje socijalizacije i razvoja komunikacijskih vještina „odradili“ su putem društvenih mreža i komunikacijskih aplikacija. Oni iz tog razloga komuniciraju vrlo vizualno – koristeći emotikone, slike, GIF-ove, kratka videa i animacije.
Gdje nastaje problem?
Velik porast poteškoća s mentalnim zdravljem kod mladih, poput depresije i osjećaja nepripadanja povezan je s korištenjem društvenih mreža od najranije dobi i nedovoljno kritičkog stava prema njima.
Korištenje društvenih mreža utječe na percepciju vlastite osobe i života, budući da pruža mogućnost uspoređivanja s drugim korisnicima iz cijelog svijeta, a poznato je da većina objavljuje samo najbolje trenutke iz vlastitog života.
Posebno kod adolescenata to izaziva osjećaj da nisu dovoljno dobri i uspješni i da njihovi životi nisu dovoljno zanimljivi što rezultira u niskom samopouzdanju i samopoštovanju.
Želja za bliskošću ne zadovoljava se online
I dok je za adolescente pripadanje i povezanost s vršnjacima jedan od najviših prioriteta, današnji se mladi manje druže uživo i teže sklapaju nova poznanstva i ulaze u romantične veze od ranijih generacija.
Iako posežu za svojim mobitelima kada su željni bliskosti, često nisu svjesni da upravo iz tog razloga propuštaju prilike za izgradnjom kvalitetnih odnosa s ljudima koji ih okružuju.
Komunikacija online jednostavno nije istoznačna komunikaciji uživo – ona ne prenosi ton, izraz lica i govor tijela, dodir i gledanje u oči. A neverbalna komunikacija se – kao i ona pismena – uči vježbanjem i socijalnim kontaktom u različitim situacijama.
Kako im zadržati pažnju?
Koliko puta ste osjećali da ne znate kako se ponašati u situaciji kada osoba s kojom sjedite za stolom i pokušavate razgovarati svako malo gubi koncentraciju jer pogledava prema mobitelu na kojem se neprestano oglašava zvuk notifikacija.
Koliko puta ste bili ljuti na sebe jer ne možete odoljeti a da ne provjerite o čemu se radi kad se oglasi zvuk poruke, da bi se uspostavilo da je nešto potpuno nebitno – a vaša koncentracija na zadatak koji ste do tad obavljali već je otišla u nepovrat.
Brojni nastavnici žale se i da današnji učenici imaju znatno kraći raspon trajanja pažnje i slabiju sposobnost koncentrirati se dugo na isti zadatak.
Jasno je da je i ovo posljedica učestale interakcije s online sadržajima koji su uvijek dostupni, zabavni, interaktivni i brzo donose osjećaj zadovoljstva.
Iako je jedna moguća strategija poučavanja korištenje dovoljno raznolikih metoda i zadavanje više kraćih zadataka, u OBC-u smo prepoznali da ustrajnost i otpornost nisu zastarjele samo zato što imamo dostupnu tehnologiju koja nas u svakom trenutku može zabaviti i odvratiti nam pažnju od zadatka ili problema s kojim se moramo uloviti u koštac kako bismo postigli vlastiti cilj.
A ustrajnost razvijamo na našim programima iskustvenog učenja u prirodi putem izazovnih aktivnosti – i bez mobitela.
Kako roditelji mogu pomoći?
Usvajanje zdravih navika korištenja tehnologije kod mladih zajednički je napor obitelji i odgojno-obrazovnih djelatnika. Roditelji u svom domu određuju pravila ponašanja i korištenja uređaja te je važno da za djecu budu uzori u razumnom korištenju tehnologije.
Outward Bound Trust iz Velike Britanije prenosi preporuke ureda za zdravstvo za roditelje kako s djecom i tinejdžerima graditi zdrav odnos prema tehnologiji:
- Dobar san je iznimno važan i zato neka mobiteli ne budu u dječjoj sobi kada je vrijeme za spavanje.
- Razgovarajte o tome što se događa sa slikama i informacijama jednom kad su online i kako se njima može manipulirati.
- Nakon najviše dva sata sjedenja ili ležanja pred zaslonom ustanite i radite nešto drugo.
- Neka djeca znaju da trebaju spremiti mobitel kada prelaze cestu ili tijekom drugih aktivnosti koje zahtijevaju potpunu pažnju.
- Razgovarajte s djecom o sadržaju koji konzumiraju online. Ako primijetite da se ponašaju drugačije, to može biti znak da nešto nije u redu. Neka znaju da vam se uvijek mogu obratiti ako ih nešto muči – i kada se radi o društvenim mrežama i online sadržaju.
- Neka za vrijeme zajedničkih obroka svi uređaji budu isključeni kako biste djetetu mogli pokloniti potpunu pažnju (i ono vama).
- Isprobajte aplikacije koje prate koliko vremena dijete i vi provodite na društvenim mrežama ili mobitelu.
Zašto polaznici na OBC programu ne nose mobitele?
Iako se slažemo s time da je tehnologija jedno od najutjecajnijih i najkorisnijih postignuća u povijesti ljudske civilizacije, u OBC-u zagovaramo racionalnost i kritičan stav kod njenog korištenja.
A takav stav se kod djece i mladih mora svjesno razvijati.
Naša osjetila i naši umovi konstantno su stimulirani podražajima koji nas okružuju – iz digitalnog ali i iz offline svijeta. Međutim, sadržaji iz online svijeta su mnogo su upečatljiviji i lakše privlače i zadržavaju našu pažnju.
Trend koji ukazuje na to da su naši mladi sve usamljeniji i sve teže održavaju svoje mentalno zdravlje, znak je da moramo nešto promijeniti u načinu kako koristimo digitalnu tehnologiju u svakodnevici i kako se odnosimo jedni prema drugima.
Zato polaznike, kako bi im omogućili da doista upiju utiske iz prirode tijekom njihovog boravka vani i otvore se jedni drugima, zamolimo da nam prvi dan programa predaju sve elektronske uređaje koje su donijeli.
Kako izgleda „digitalni detoks“ na OBC programu?
Vrlo je važno da naši polaznici i njihovi roditelji prije programa znaju što ih očekuje i da su dobro pripremljeni. Ne želite tinejdžeru bez najave oduzeti mobitel na nekoliko dana i očekivati da će biti motiviran za sudjelovanje u izazovnim aktivnostima i otvoren za učenje. 😉
Na OBC programima imamo pravilo da polaznici sve elektronske uređaje osim foto-aparata – mobitele, mp3-uređaje, tablete, laptope i sl. predaju instruktorima na početku programa. Uređaje pospremimo na sigurno u edukacijskom centru i vraćamo ih polaznicima prije povratka njihovim domovima.
Prije nego što polaznici predaju svoje mobitele, objasnimo im još jednom koji je razlog ovog pravila – ne oduzimamo im tehnologiju jer smatramo da je ona loša, već jer im želimo pružiti mogućnost da budu maksimalno prisutni u trenutku i sudjeluju u aktivnostima, da osluškuju sebe, razgovaraju s drugima i uživaju u doživljaju prirode.
Na OBC programima polaznike učimo socijalnim vještinama i razvijamo njihovo samopouzdanje – a to ne ide bez razgovora licem u lice.
Povezanost s drugima – i sa samim sobom
Potpuno isključivanje s pametnog telefona mijenja način na koji se povezujemo sa svijetom oko sebe.
Razgovor u kojem se onoj drugoj osobi pruža nepodijeljena pozornost potpuno se razlikuje od onog u kojem svako malo pogledavamo na svoj mobitel. Ne samo da smo bez distraktora sposobniji obratiti pažnju na druge u svojoj okolini, već možemo i pozorno osluškivati vlastite misli i osjećaje.
Kada tijekom nekoliko dana ostanemo bez elektronskih uređaja, uronjeni u prirodu i u suživot s ostalim članovima grupe mijenja se viđenje toga kako provodimo vrijeme u vlastitoj svakodnevici.
Kojem sadržaju i kojim ljudima poklanjamo pažnju?
Kako doživljavamo sami sebe kroz prizmu tehnologije?
Upravo to je cilj Outward Bound programa:
bolje upoznati sebe – kroz djelovanje, promatranje i refleksiju.
S vremenom postajemo svjesni slobode koju osjećamo i opuštenost uma koju postižemo kada nam ništa iz digitalnog svijeta ne odvraća pažnju.
Što ponijeti s OBC iskustva u svakodnevicu?
Na kraju OBC programa, većina polaznika kaže da im ni najmanje nisu nedostajali njihovi pametni telefoni. Vrijeme provedeno na ekspediciji, u zajedničkim aktivnostima i razgovoru s ostalim članovima grupe, uronjeni u prirodu i fizički i mentalno izazvani toliko je intenzivno koliko niti jedno online iskustvo može biti.
Osim što ovakav doživljaj polaznicima donosi spoznaju da ne moraju konstantno biti povezani s vanjskim svijetom putem društvenih mreža, također razumiju koliko je teško ali i važno moći biti sam, bez digitalnog sadržaja kojim bi se zabavili ili si zaokupili misli.
Tek u pribranoj samoći možemo jasno čuti vlastite misli i saznati tko smo zapravo i kakvi želimo biti.
Iako je većina nas, uključujući učenike, u svojim svakodnevnim životima obavezama vezana za zaslone uređaja veći dio dana, to nas ne sprječava da usvojimo naviku da redovito određujemo vrijeme u kojem će oni ostati isključeni.
U to vrijeme možemo šetati prirodom, družiti se s prijateljima ili podijeliti obrok s obitelji.
Jednom kada smo iskusili da se ništa loše neće dogoditi zato što nam telefoni ostaju isključeni nekoliko dana puno je lakše to iskustvo prenijeti i u svakodnevicu.
Zašto biste redovito trebali provoditi digitalni detoks
Redovito gašenje mobitela i bilo kojeg drugog digitalnog uređaja ima pozitivan utjecaj na svakodnevni život jer poboljšava koncentraciju i fokus, bilo da radimo, učimo ili uživamo u slobodnom vremenu.
Povremeno isključiti mobitel za vrijeme jela ili razgovora mijenja i način na koji se odnosimo prema drugima i kako komuniciramo – nabolje.
Digitalni detoks tijekom Outward Bound programa će, u idealnom slučaju, biti početni poticaj za usvajanje ove zdrave navike koju će polaznici nastaviti primjenjivati i u svakodnevnom životu.
Naposlijetku će im pomoći da razviju bolje razumijevanje sebe, drugih i svijeta koji ih okružuje.
Zanima li vas kako su drugi polaznici preživjeli svoj digitalni detoks na OBC programu?
Pročitajte sljedeći blog kako biste saznali! 😉
Izvori:
- Exeter, David J. (2001): Outward Bound: Learning in the Outdoors. Outward Bound Trust
- The Outward Bound Trust: “Screen time: moral panic or genuine risk?” https://www.outwardbound.org.uk/blog/screen-time-moral-panic-or-genuine-risk
Naziv projekta: Osnaživanjem mladih za bolju budućnost
Naziv korisnika: Outward Bound Croatia
Ukupna vrijednost projekta: 560.602,00 HRK
EU sufinanciranje projekta: 476.511,70 HRK
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost udruge Hrvatska škola Outward Bound.
Za više informacija o EU fondovima posjetite stranicu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.strukturnifondovi.hr.
